Krpelji opasniji od zmija, uvlačenje nogavica u čarape, pokrivanje glave i šta još da budemo bezbedniji

Epidemilog iz Zavoda za biocide Katarina Šerović i doktor bioloških nauka Ivan Aleksić odgovaraju da li su zmije opasnije od krpelja i šta treba uraditi posle uboda krpelja.

Krpelj, ilustracija, piksabaj
Krpelj, ilustracija, piksabaj

Mnogi su krenuli na put i praznike će provesti u prirodi. Šta moramo da znamo – odgovore daju Katarina Šerović i Ivan Aleksić, gosti Beogradske hronike.

Doktor bioloških nauka Ivan Aleksić kaže za RTS da su krpelji opasniji od zmija. Ističe da u Beogradu ima pet vrsta zmija i neotrovne su vrste, prvo bliže mesto sa otrovnicama je Vršački breg, gde ima šarki, a u okolini Valjeva ima poskoka.

Prema njegovim rečima, na teritoriji Beograda su zmije bezopasne i retko se sreću.

S druge strane, kako kaže Aleksić, krpelja ima svuda osim u gradskim parkovima, koji se održavaju, ali zato su Ada Ciganlija, Topčider, Košutnjak, kao i sve šume oko Beograda  prepune krpelja i svaki drugi ili treći može biti potencijalno opasan zbog lajmske bolesti.

Epidemiolog Katarina Šerović ukazuje da se nakon dan-dva javi svrab na tom mestu na koži, teško da može da promakne. Savet je da kada se ljudi vrate iz prirode istresu odeću i operu je, da se pregleda telo da nema znakova.

Ako se pojavi krpelj, dodaje ona, treba ga izvući u najbližoj ustanovi ili da se osoba testira na lajmsku bolest, tako da se zna da li je potrebna primena antibiotika ili ne.

Ivan Aleksić objašnjava da su krpelji zaraženi, što zavisi od lokacije i od vremena uzorkovanja, od 10 do 30 odsto, u proseku 20 odsto, svaki peti je zaražen.

Preporučuje se svakog proleća kada se boravi u prirodi da se koriste repelente, zatim tu je lična zaštita, uvlačenje nogavica u čarape, pokrivanje glave, dugi rukavi, pregled, ne zvlačite se u neuređene površine, u šikaru, jer je to prirodno stanište krpelja.

Aleksić podvlači da ako izbegnemo ta mesta, bićemo bezbedni.

Ulje, aceton, benzin, lak za nokte – istina ili zabluda

Šerovićeva kaže da se repelenti zasnivaju na preparatima koji imaju jake mirise i koji odbijaju krpelje i druge insekte.

„Ako dođe do uboda, nemojte ih ničim tretirani, bakterija koja izaziva lajmsku bolest se nalazi u želucu krpelja i kada ga iritirate jakim mirisima, dolazi do povraćanja želudačnog sadržaja i tako dolazi do zaražavanja. Krpelja treba izvući, ali prvo ćemo otići u zdravstvenu ustanovu jer će tamo uraditi najbezbednije“, objasnila je Šerovićeva.

U susretu sa zmijom, vi na jednu stranu ona na drugu stranu. Aleksić kaže da su u centru grada bezopasne vodene zmije.

Dodaje da je Beograd pun potoka koji su kaptirani, može se sresti zmija i u centru grada, a pošto su one zaštićene, potrebno je zvati službu za higijenu koja odnosi zmije.

Izvor: RTS

Pročitajte i:

Najnovije vesti na portalu

Odlična vest

Vučić: Pruga Niš-Dimitrovgrad biće gotova do kraja 2027. godine, od EU 430 miliona evra na poklon

Zanimljivost dana

NEOBIČNA POJAVA: FENOSKANDIJSKE GUSKE PRELETELE SRBIJU I NIŠ

Potraga za Dankom Ilić

Policija nastavlja intenzivan operativan rad u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi sa nestankom deteta

Aktuelno

Identifikovan trinaestogodišnjak koji je slao poruke preteće sadržine obrazovnim institucijama u Srbiji