Selo Grbavče, nadomak Svrljiga, jedno je od najtragičnijih mesta u ovom kraju kada je reč o Topličkom ustanku i stradanju srpskog naroda tokom Prvog svetskog rata.
Na današnjoj teritoriji sela i danas se čuva uspomena na 63 nevino ubijena civila — muškarce, žene i decu, koje su bugarske okupacione snage pogubile 13. marta 1917. godine.

Zločin je počinjen kao odmazda zbog učešća meštana u Topličkom ustanku, jedinom narodnom ustanku u okupiranoj Evropi tokom Prvog svetskog rata. Bugarski vojnici, pod komandom majora Tendžijeva, upali su u selo i okupili meštane ispred tadašnje škole.
Mnogi su pre toga mučeni, a zatim streljani bez ikakvog suda.

Među žrtvama su bile i žene, deca i starci, a nekoliko trudnica je ubijeno na mestu, priče meštana o pogubljivanju trudnica lede krv u žilama, jer kažu da su za njih koristili posebne bajonete…
Posmrtni ostaci ubijenih sahranjeni su u spomen-kosturnici u centru sela, poznatoj i kao svrljiška Ćele-kula, koja je osveštana 1935. godine. Ovaj spomenik danas stoji kao simbol bola, ali i ponosa, jer podseća na snagu i slobodarski duh stanovnika svrljiškog kraja.
Grbavče se svake godine, 13. marta, okuplja u znak sećanja na svoje stradale pretke. Na obeležavanju godišnjice prisustvuju potomci žrtava, predstavnici lokalne samouprave, crkve i građani koji pale sveće i polažu vence uz poruku da se zločin nikada ne zaboravi.
SVETOZAR MILIVOJEVIĆ – JEDINI KOJI JE PREŽIVEO…

Milivojević Svetozar 1917. godine je jedini preživeo od omladinaca koji su se našli u centru sela. On je u životu ostao zahvaljujući velikoj sreći i uz Božiju pomoć.
Njegova snaha, Trojanka Milivojević, kaže da je Svetozara promašio metak, a ubijeni Grbavčani pali su preko njega, tako da se on našao među beživotnim telima svojih zemljaka. Pomolio se Bogu i pravio se mrtav sve vreme, dok Bugari nisu otišli iz sela. Kada se tortura završila Svetozar je ustao, ali ga je presreo jedan Bugarin koji mu je tražio novac i sav nakit koji ima – da bi ga ostavio u životu…
Toplički ustanak, u koji su bili uključeni i ustanici iz svrljiškog kraja, izbio je februara 1917. godine zbog teške bugarske represije, prinudne mobilizacije, pljački i zabrane upotrebe srpskog jezika. Ustanak je trajao kratko, ali je ugušen u krvi. Uprkos tome, duh otpora i slobode ostao je duboko usađen u narodu.

Selo Grbavče i danas čuva sećanje na te događaje, a meštani sa ponosom ističu da su njihovi preci stajali rame uz rame sa ustanacima iz Toplice i Jablanice, boreći se za čast, veru i slobodu Srbije.
Na mestu spomen-kosturnice i danas se vide imena poginulih u ovom krvavom piru. Priču o njima pokušao je da sačuva i Marko Miladinović (Marko Bubamara), pogledajte:
Izvor: Svrljiške novine, video: Marko Bubamara